Put solidarnosti ili put kulture odbacivanja i zaštite elite – raskrižje je na koje je pandemija stavila ljudski rod pozivajući ga na odluku. Jer, iz krize se izlazi bolji ili lošiji. Riječ je o vremenu kušnje koje postaje vrijeme odluke. Štoviše, ona može biti i stvarna prigoda za obraćenje, za ponovno razmatranje gospodarskih i financijskih sustava koji potiču nepravednu raspodjelu bogatstava i sve veće razlike između bogatih i siromašnih.
U videoporuci na španjolskom jeziku, upućenoj Općoj skupštini Ujedinjenih naroda, ustanovljenoj 1945. godine, nakon dva svjetska rata, Papa je zacrtao put za izlazak iz sadašnje krize, otežane pandemijom bolesti COVID-19, pozivajući međunarodnu zajednicu da se zauzme kako bi se uklonile gospodarske nepravde. Na međunarodnom planu, obilježenom ratovima, prijetnjama i nepravdama, papa Franjo je pozvao Ujedinjene narode na njihovo temeljno poslanje.
Našem je svijetu, koji je u sukobu, potrebno da Organizacija ujedinjenih naroda postane sve djelotvornija radionica mira, a to od članova Vijeća sigurnosti, posebno onih stalnih, traži da djeluju s više jedinstva i odlučnosti – istaknuo je Sveti Otac te pohvalio nedavno prihvaćanje općega primirja tijekom sadašnje zdravstvene krize.
Upravo što se tiče pandemije, Papa je ponovno uputio apel svijetu politike i privatnom sektoru da primjene odgovarajuće mjere kako bi se zajamčio pristup cjepivu protiv bolesti COVID-19, kao i najosnovnijim tehnologijama potrebnima za pomoć bolesnima. Štoviše, istaknuo je da, ako nekomu treba dati prednost, neka to budu siromašni, oni najranjiviji, upravo zato što nemaju financijskih sredstava.
Za budućnost našega zajedničkog doma potrebni su poštenje i dijalog, kako bi suradnja među državama bila bolja. U tom smislu, u pitanju mira i sigurnosti, kojima prijete također siromaštvo, epidemije i terorizam, ne može se ne uzeti u obzir utrka u naoružanju. Ono što treba prije svega ukloniti jest iskvarena logika koju Papa pripisuje posjedovanju oružja, te osobnoj i društvenoj sigurnosti, a koja zapravo ide samo u korist ratne industrije i, štoviše, potiče nepouzdanje među narodima.
Jedna od važnijih tema Papine poruke bio je problem rada koji je sve više obilježen pitanjem umjetne inteligencije, nesigurnosti i opće robotizacije. Stoga je potaknuo na promjenu prevladavajućega gospodarskog modela koji samo želi povećati dobit poduzeća, dok bi, naprotiv, jedan od glavnih ciljeva svakog poduzetnika trebao biti taj da pruži mogućnost za rad što većem broju ljudi. Sredstava za promjene ima, ali potrebno je jače etičko uporište, sposobno nadvladati kulturu odbacivanja.
Temeljna ljudska prava i dalje se nekažnjeno krše – upozorio je papa Franjo te napomenuo da su i vjernici, među njima mnogi kršćani, podvrgnuti svim vrstama progona, uključujući i genocid, te su mnogi stoga primorani pobjeći iz svojih zemalja. U tom je smislu spomenuo humanitarne krize, ističući kako prava nisu zajamčena, a takozvana konvencionalna oružja sve više postaju oružja za masovno uništavanje. Pritom se posebno spomenuo izbjeglicā, migranata i unutarnjih selilaca.
Unatoč često nedostatnoj političkoj potpori, i činjenici da pojedine zemlje katkada izbjegavaju vlastitu odgovornost, Papa je istaknuo da je sadašnja kriza prigoda za Ujedinjene narode za stvaranje bratskijega i milosrdnijega društva. To uključuje – prema njegovim riječima – ponovno razmatranje uloge gospodarskih i financijskih institucija koje trebaju odgovoriti na brzo povećanje razlika između izvanredno bogatih i trajno siromašnih ljudi.
Ozbiljne posljedice krize zbog bolesti covid-19 odrazile su se i na djecu, među kojima i na djecu migrante i izbjeglice bez pratnje. Nasilje nad djecom, uključujući i užasno zlostavljanje djece i pornografiju, dramatično se povećalo – napomenuo je Papa podsjećajući da se milijuni djece ne mogu vratiti u školu, a to, u mnogim područjima svijeta znači više dječjega rada, zloporabe i neishranjenosti. Osim toga, nažalost, neke zemlje i međunarodne ustanove promiču pobačaj kao jednu od takozvanih „osnovnih usluga“.
Zbog toga je Papa potaknuo vlasti da posebnu pozornost posvete djeci kojoj se krše njihova temeljna prava i dostojanstvo, među kojima je i njihovo pravo na život i obrazovanje. U tom je smislu bitna obitelj, jer prvi su odgojitelji djetetovi roditelji i obitelj koja je naravna i bitna jezgra društva.
Jedan od važnih ciljeva za koji se valja zauzeti jest žena. Žene, naime, imaju važnu ulogu na svim razinama u službi općega dobra, ali su često žrtve nasilja i iskorištavanja. Papa im je ponovno izrazio blizinu poželjevši pritom veće zauzimanje u borbi protiv te izopačene prakse koja ponižava ženu, ali i čitavo čovječanstvo koje, svojom šutnjom i nedostatkom konkretnih inicijativa, postaje sudionik.
U pozadini je cijele poruke pape Franje situacija nastala pojavom pandemije, koja nam je pokazala da ne možemo živjeti jedni bez drugih ili protiv drugih. Ujedinjeni su narodi ustanovljeni upravo kako bi bili most među narodima. Njihov je izazov – podsjetio je papa Franjo – zajedno izgraditi budućnost kakvu želimo.
