Blaženi Alojzije Stepinac, kao veliki Marijin štovatelj, neumorno je radio na širenju pobožnosti prema Bogorodici, Bezgrešnoj Djevici Mariji. Donosimo prigodni odlomak iz homilije našeg svetog Nadbiskupa pod nazivom „Ja sam Bezgrešno Začeće“ objavljene u knjizi „Propovijedi o lurdskim ukazanjima“, Alojzije kard. Stepinac, Postulatura blaženog Alojzija Stepinca, Zagreb, 2008.
„A onda, braćo, koliko mora porasti u našim dušama pouzdanje u zagovor Neokaljane Majke Božje Presvete Djevice Marije. Nakon pada u raju zemaljskom čovjek uvijek dršće pred Bogom, svjestan svoje krivnje, svoje nečistoće pred neizmjerno svetim i divnim Bogom. Ljudski je rod silno trpio nakon pada Adamova i silno čeznuo za Otkupiteljem. A taj je došao preko Neokaljane Majke Božje. Svijest da među milijardama sinova i kćeri ljudskih, koji su živjeli ili žive ili će živjeti na ovoj zemlji, ipak ima bar jedno neokaljano biće, na kojemu oko Božje oduvijek počiva s miljem, napunja golemim pouzdanjem srce čovjekovo jer zna da molitva takve duše, kao što je Majka Božja, mora imati posebnu moć kod Boga, i što takvo biće zamoli u Boga, jedva se može i zamisliti da bi Bog to mogao odbiti, kad rado uslišava i molitve grješnika koji se žele vratiti k Njemu“.
U istoj homiliji kardinal Stepinac donio je i formulu proglašenja dogme o Bezgrešnom Začeću Blažene Djevice Marije, proglašene od Pape Pija IX. 1854. godine:
»Na čast svetoga i nedjeljivoga Trojstva, na slavu i ukras djevičanske Majke Božje, na uzvišenje katoličke vjere i na unaprjeđenje kršćanske religije, proglašujemo i odlučujemo Mi snagom punomoći primljene od Gospodina Isusa Krista i svetih apostola Petra i Pavla kao i našoj vlastitoj, da je nauka, koja stalno drži da je Blažena Djevica Marija u prvom času svoga Začeća na temelju jedinstvene, njoj od svemogućeg Boga udijeljene milosti i odli kovanja, s obzirom na zasluge Otkupitelja ljudskoga roda Isusa Krista, od svake ljage istočnoga grijeha ostala sačuvana, (da je ta nauka) od Boga objavljena, i zato je svi vjernici čvrsto i postojano imaju vjerovati« (Dz 1641).
Kip Majke Božje Bezgrešnog Začeća na Kaptolu, autora Antona Dominika von Fernkorna (Erfurt, 1813–Beč, 1878) postavljen je neposredno prije Velikog potresa u Zagrebu iz 1880. godine, a svečano je blagoslovljen 1882. godine. Nalazi se iznad česme sagrađene prema projektu arhitekta Hermana Bolléa. Djevica se nalazi na vrhu stupa, a anđeli koji utjelovljuju kršćanske kreposti: Vjeru, Nadu, Nevinost i Poniznost, su na nižim pomoćnim stupovima. Kipovi Djevice i anđela napravljeni su od bronce i pozlaćeni.
