U župnome domu župe Bezgrješnoga začeća Blažene Djevice Marije u Lepoglavi, u srijedu, 19. listopada 2016. godine, biskupi Zagrebačke crkvene pokrajine održali su svoju Trideset i prvu sjednicu. Biskupi su u Lepoglavu došli na poziv mons. Josipa Mrzljaka, biskupa varaždinskoga, a povodom 70. obljetnice dolaska nadbiskupa Alojzija Stepinca u kaznionicu u Lepoglavi, na odsluženje kazne koju mu je dosudio komunistički režim na sramotnome montiranom procesu 1946. godine.
Prije sjednice biskupi su hodočastili u Kaznionicu, najprije posjetivši ćeliju u kojoj je bio zatočen blaženi Alojzije, a zatim su u zatvorskoj kapelici zajedno sa zatvorenicima, s predstavnicima Ministarstva pravosuđa te članovima Uprave i djelatnicima u Kaznionici, slavili euharistijsko slavlje.
Na početku misnog slavlja okupljene je pozdravio mons. Andrija Kišiček, dušobrižnik u Kaznionici. Istaknuo je kako je ljubav bl. Alojzija Stepinca prema Bogu i hrvatskom narodu zapečaćena patnjom u Lepoglavi, zatočeništvom u Kaznionici. Predvoditelj misnog slavlja, kardinal Bozanić, u uvodu je napomenuo kako je u središtu naše vjere križ. Bl. Alojzije Stepinac je došavši u Kaznionicu u Lepoglavi uzeo na se križ. Bog čovjeka susreće posebno u križu. Stepinac je trpio poput Isusa da bi pokazao put Bogu. Danas smo ovdje tragovima Stepinčeve svetosti i sigurni smo u jedno - Bog je vjeran, poziva i očekuje svakog čovjeka - poručio je kardinal Bozanić.
Prigodnu homiliju izrekao je biskup Košić u kojoj je iznio pogled bl. Alojzija Stepinca na svoj dolazak u Kaznionicu u Lepoglavi prema zapisima iz Vranekovićeva Dnevnika. Dolazak kardinala Stepinca u Kaznionicu nije bio laki put za njega. No, u tom križu koji mu je nepravedno nametnut on je našao smisao - biti svjedok vjernosti ljubavi prema Bogu, Crkvi i svome narodu. Neka nam kao plod ovog misnog slavlja po zagovoru bl. Alojzija Stepinca Bog dade shvatiti i smisao vlastitog trpljenja i vlastitih križeva - zaključio je biskup Košić.
Na kraju mise biskup Mrzljak zahvalio je prisutnim biskupima i svećenicima na dolasku, a posebno mons. Kišičeku na vjernoj dušobrižničkoj službi u Kaznionici. Ujedno je proglasio blagdan bl. Alojzija Stepinca u zatvorskoj kapeli koji će se slaviti 19. listopada svake godine, na spomen ulaska bl. Alojzija Stepinca u Kaznionicu.
Nakon mise biskupi su se susreli s Ivicom Markovićem, v. d. upravitelja Kaznionice u Lepoglavi, Anđelkom Dundićem, pomoćnikom ministra Pravosuđa te Marijanom Škvarićem, gradonačelnikom Lepoglave. Tijekom susreta izmijenili su prigodne darove i istaknuli dobru suradnju Kaznionice, Varaždinske biskupije i Grada Lepoglave. U nastavku biskupi su posjetili župnu crkvu Bezgrešnog Začeća BDM i razgledali pavlinski samostan i Izložbu Lepoglavske čipke.
Sjednici, kojoj je predsjedao nadbiskup i metropolit zagrebački, kardinal Josip Bozanić, osim biskupa domaćina mons. Mrzljaka, bili su nazočni i svi ostali biskupi Metropolije: mons. Vlado Košić, biskup sisački, mons. Nikola Kekić, vladika križevački, mons. Vjekoslav Huzjak, biskup bjelovarsko-križevački te mons. Valentin Pozaić, mons. Ivan Šaško i mons. Mijo Gorski, zagrebački pomoćni biskupi.
Biskupi su razmotrili ponajprije pastoralna pitanja povezana sa svakodnevnim euharistijskim slavljima u župama, s potrebom davanja veće pozornosti toj redovitoj dinamici koja ima svoje posebnosti i zahtjeve, kako za svećenike tako i za vjernike, a u trajnome je suodnosu s nedjeljnim slavljem Kristova vazma.
Rektor Međubiskupijskoga sjemeništa u Zagrebu, preč. gosp. Matija Pavlaković, biskupe je upoznao s prilikama života u Sjemeništu, kao i s planovima i pogledom u budućnost, naglašavajući radosnu činjenicu porasta broja sjemeništaraca zadnjih godina. Osvrnuo se na raznolikost postojećih programa i ostvarenja. Raspravljene su nove okolnosti sjemenišnoga ozračja, sa svom osjetljivošću prema povezanosti kršćanskih vrjednota i odgojnih izazova, kao i s poteškoćama na koje nailazi brižnost za pastoral duhovnih zvanja.
Duboko svjesni vrijednosti i obveze čuvanja spomena na stradanja i druge događaje iz vremena obrane hrvatske domovine u Domovinskome ratu, biskupi su se osvrnuli na potrebu sustavnije pastoralne zauzetosti koja promiče istinu o hrvatskoj žrtvi, polazištu za građenje zajedništva, osjetljivosti, mira i pravednijega ozračja u hrvatskome društvu.
