Ususret početku Druge sinode Zagrebačke nadbiskupije, donosimo povijesni dokument - okružnicu kojom je tadašnji zagrebački nadbiskup Antun Bauer sazvao Prvu sinodu Zagrebačke nadbiskupije 1925. godine.
ANTUN,
po milosti Boga i sv. Stolice nadbiskup zagrebački, svim svećenicima nadbiskupije pozdrav i blagoslov u Gospodinu.
Po novom Crkvenom Zakoniku (kan. 356.) treba, da se barem svake desete godine u svakoj biskupiji održi biskupijska sinoda. Davna je moja i vruća želja bila, da ispunim taj zakonski propis. Ali su to priječile ponajprije ratne, a onda poratne prilike. Svevišnjemu budi hvala, što je ipak došao čas, da sazovem sinodu zagrebačke nadbiskupije.
Važnost i korist biskupijske sinode vidi se iz njene zadaće. Poglavita je zadaća bisk. sinode, da promiče obdržavanje postavljenih propisa, napose općeg prava, da iskorijeni zloporabe, koje su se uvukle, da partikularnim propisima upotpuni opće pravo prema prilikama i potrebama biskupije, da u disciplinu uvede jednolikost i napokon, da ojača živu i usku saradnju između klera i biskupa.
U vrućoj želji, da bi svu ovu veliku korist učinio našoj nadbiskupiji: zakazujem ovime biskupijsku sinodu zagrebačku za dane od 24. poslije podne do 28. kolovoza ujutro, u Zagreb, u prvostolnu crkvu.
Prva skupna sjednica održat će se: dne 24. kolovoza (ponedjeljak) u 17 sati u stolnoj crkvi.
Građa, koja će se u sinodi raspravljati, bila je predočena svećenstvu putem gg. dekana, da je prouči, te svoje primjedbe i želje izreče. Svećenstvo je to i učinilo. Ove želje i primjedbe pretresao je opet odbor, kojemu je povjereno, da priredi za sinodu, što je potrebno.
Po propisu kanona 358. Crkv. Zak. pozvani su u sinodu ova p. n. gospoda:
1. Generalni vikar, presvijetli gosp. dr. Dominik Premuš.
2. Svi kanonici prvostolne crkve.
3. Ravnatelj nadbiskupskog sjemeništa.
4. Svi dekani.
5. Jedan zastupnik zbornog kaptola čazmanskog u Varaždinu, što će ga iz svog gremija odabrati sam kaptol.
6. Svi župnici zagrebački i subsidijar kod sv. Marije u Zagrebu.
7. Po jedan župnik iz svakoga dekanata, što će ga odabrati svi oni, koji imadu aktualnu pastvu u dotičnom kotaru.
8. O. Vendelin Vošnjak, franjevački provincijal redodržave sv. Ćirila i Metoda, ili od njega određeni zamjenik; o. Bonaventura Burić provincijal konventualaca, ili od njega određeni zamjenik; o. Bonaventura Zec, provincijal trećoredaca, ili od njega određeni zamjenik; o. Anđelko Solter, gvardijan kapucinskog samostana u Varaždinu; o. Antun Prešern, isusovački provincijal, ili od njega određeni zamjenik; g. Alojzije Kastelic, salezijanac, ravnatelj u nadb. konviktu u Zagrebu.
Pored ovih pozivam napose ovu p. n. gg.: sveučilišne profesore: dra Fr. Barca, dra I. A. Ruspinia, dra Fr. Zagodu, dra St. Bakšića; nadb. tajnika dra Ant. Slamića; sve prebendare prvostolne crkve; Kr. Pećnjaka, duhovnika u nadbisk. sjemeništu, dra P. Lončara, prefekta u nadbisk. sjemeništu, Vil. Ivaneka , prof. u nadbisk. gimnaziji, L. Vukasa, ekonoma u nadbisk. sjemeništu; katehete: K. Zlocha, V. Canjka, F. Lasmana, E. Kornfeinda, M. Kanotija, S. Kramara, dra M. Pintara, M. čunka, dra M. Markova, dra J. Oberškoga, J. Rožmana; M. Dogšu, duhovnika kod čč. ss. milosrdnica; S. Stazića, nadbisk. ceremonijara; kapelane: I. Sečena, S. Mlinarića, P. Lichtenbergera, I. Orlića, F. Grundlera, A. Ivezića, M. Halauša; o. A. Beningara, gvardijana u Zagrebu i o. B. Foretića, D. I.
Gore u točki 7. spomenute župnike (upravitelje župa) imaju pravo, da biraju samo župnici i upravitelji župa. Dekani sazivlju izbornike. Preporuča se, da se tom zgodom drži korona, koja bi se inače držala jeseni. Izbor se obavlja prema Crkv. Zak. kan. 101. § 1. br. 1. Glasuje se. tajno. Odlučuje u prvom i drugom glasovanju apsolutna većina, a u trećem relativna. Dobiju li u trećem glasovanju dvojica jednaki broj glasova pred drugima, a predsjednik ne će da odluči svojim glasom, smatra se izabranim stariji, najprije po ređenju, onda po prvom zavjetovanju i konačno po dobi. Izabrane valja nadbisk. duhovnom stolu saopćiti najkasnije do 1. kolovoza t. g.
Do istoga roka imadu svi vanjski članovi, koji računaju na nastambu i opskrbu uz naplatu u sjemeništu, prijaviti to nadbisk. duh. stolu.
Dekani, župnici i upravitelji župa, koji prisustvuju sinodi, imadu se pobrinuti za zamjenike u pastvi.
Svi pozvani dužni su da pristupe i da ostanu nazočni u sinodi do konca. Bude li koji sprjječen da dođe u sinodu, treba da o prepreci obavijesti nadbiskupski duhovni stol. A ako se desi, da koji mora da iz sinode ode, ima da o smetnji obavijesti takozvane »suce o tužbama i isprikama« (judices quaere larum et excusationum).
U vezi sa sinodom održat ćemo i duhovne vježbe tako, da će na dane 25., 26. i 27. kolovoza svi članovi sinode saslušati govore sinodalnoga duhovnog vođa i o njima razmišljati, a na koncu sinode dne 28. kolovoza primit će svi zajednički sv. pričest.
Točan red za sinodu oglasiti će se pravodobno u »Službenom Vjesniku«.
Pozivam svu braću da zajedno sa mnom mole Gospoda, neka bi nas svojom svetom milosti pomogao tako, da sve naše djelovanje u sinodi bude korisno za svetu Crkvu, za naše vjernike i za nas same. Ujedno određujem, da se počam od 1. srpnja sve do svršetka sinode svaki dan, kad to rubrike dopuštaju, uzme u sv. misi kolekta de Spiritu Sancto za blagoslovan plod sinode. A dušobrižnici neka potiču vjerni puk, da molitvama, postom i sv. pričesti prose i isprose u Svevišnjega obilje blagoslova za znameniti ovaj naš rad.
U Zagrebu, na blagdan Presv. Srca Isusova , dne 19. lipnja 1925.
Antun, v.r., nadbiskup.
Izvor: Prva sinoda nadbiskupije zagrebačke, Tisak nadbiskupske tiskare, Zagreb, 1925., 4-7.
