Papa Franjo je jučer, na Veliki petak, u Bazilici svetoga Petra predvodio obrede Muke Gospodnje. Tijekom obreda održano je klanjanje križu, no ne i ljubljenje križa. Papinski je propovjednik, otac Raniero Cantalamessa govorio o planetu koji je pogođen koronavirusom i istaknuo – Bog trpi kao svaki otac i majka, sudjeluje u našem trpljenju kako bismo ga nadvladali. Kristov je križ promijenio smisao tjelesnog i moralnog ljudskoga trpljenja. Trpljenje nije više kazna ni prokletstvo, jer ga je Sin Božji otkupio i preuzeo na sebe.
Papa Franjo je jučer, na Veliki petak, u Bazilici svetoga Petra predvodio obrede Muke Gospodnje. Tijekom obreda održano je klanjanje križu, no ne i ljubljenje križa. Papinski je propovjednik, otac Raniero Cantalamessa govorio o planetu koji je pogođen koronavirusom i istaknuo – Bog trpi kao svaki otac i majka, sudjeluje u našem trpljenju kako bismo ga nadvladali. Kristov je križ promijenio smisao tjelesnog i moralnog ljudskoga trpljenja. Trpljenje nije više kazna ni prokletstvo, jer ga je Sin Božji otkupio i preuzeo na sebe.
Pandemija nam je koronavirusa pokazala da čovjek nije svemoguć, te da je Bog naš saveznik – rekao je otac Raniero i primijetio – On plače nad mukom koja je zahvatila čovječanstvo. Pozvavši odgovorne svjetske moćnike na razoružanje, otac Raniero je napomenuo da nas je virus osvijestio da nismo besmrtni, te da nas vojna snaga i tehnologija ne mogu spasiti.
Ako se zaustavimo na povijesnim razlozima Kristove smrti, zbunjeni smo i svatko će biti u iskušenju da odgovori kao Pilat: „Nevin sam od krvi ovoga čovjeka“ – rekao je propovjednik Papinskog doma i dodao – Križ bolje razumijemo polazeći od njegovog učinka, negoli od njegova uzroka. Kristov je križ promijenio smisao ljudskog trpljenja koje više nije kazna i koje je, otkako ga je Sin Božji uzeo na sebe, otkupljeno u korijenu. Isus je na križu, pred svijetom, do dna ispio kalež patnje. Tako je pokazao da patnja nije otrovna, te da se na njenu dnu nalazi biser. Umro je za sve, a ne samo za neke!
Zahvaljujući Kristovu križu, patnja je za ljudski rod postala oblik „univerzalnog sakramenta spasenja“ – rekao je otac Raniero i istaknuo – Pandemija koronavirusa probudila nas je iz veće opasnosti koja je uvijek ugrožavala pojedince i čovječanstvo, a to je obmana svemoći. Bog ponekad remeti naše projekte i naš mir, kako bi nas spasio od ponora koji ne vidimo. Nije htio upropastiti našu ponosnu tehnološku civilizaciju, nego pokazati da je naš saveznik, a ne saveznik virusa, te da ima namjere mira.
Onaj koji je nad Lazarovom smrću plakao, plače i danas zbog nedaće koja se sručila na čovječanstvo – rekao je Papin propovjednik i napomenuo – Bog trpi poput svake majke i svakog oca; sudjeluje u našem trpljenju kako bi ga nadvladao. Prirodne katastrofe, potrese i epidemije, ne stvara Bog. Prirodi je dao neku vrstu slobode koja je drugačija od moralne čovjekove slobode, no ipak je neka vrsta slobode koja se odvija prema svojim zakonima. Nije stvorio svijet poput sata programiranoga u svakom potezu. Neki to zovu slučajnost, a Biblija to zove Božja mudrost.
U ovom trenutku i nas ujeda nevidljiva zmija otrovnica. Pogledajmo onoga koji je uzdignut na križ. Poklonimo mu se radi sebe i cijeloga čovječanstva. Tko ga gleda s vjerom, ne umire! Nakon ovih dana, nadajmo se kratkih, ponovo ćemo ustati i izići iz grobova koji su sada naše kuće. No ne da bismo se poput Lazara vratili prijašnjem životu, nego ušli u novi život kao Isus, život koji će biti više bratski, ljudski i kršćanski – zaključio je otac Raniero Cantalamessa.
