Papa Franjo je misu jutros slavio u bazilici svetoga Petra, u kapeli u kojoj se nalazi grob svetoga Ivana Pavla II., na 100. obljetnicu njegova rođenja. U propovijedi je kazao da je Bog pohodio svoj narod poslavši papu Wojtyłu da vodi Crkvu, te istaknuo tri obilježja njegove osobe: molitvu, blizinu s ljudima i osjećaj za punu pravednost koja se ne može odvajati od milosrđa
Danas, na stotu obljetnicu rođenja svetoga Ivana Pavla II. (18. svibnja 1920.), papa Franjo je predvodio misu u kapeli bazilike svetoga Petra u kojoj se nalazi grob pape Wojtyłe. Među suslaviteljima bio je kardinal Angelo Comastri, Papin vikar za Grad Vatikan i nadprezbiter vatikanske bazilike; poljski kardinal Konrad Krajewski, apostolski djelitelj milostinje; nadbiskup Piero Marini, koji je 18 godina bio ravnatelj papinskih liturgijskih slavlja tijekom papinstva Ivana Pavla II.; te poljski nadbiskup Jan Romeo Pawłowski, voditelj Trećeg odjela Državnoga tajništva, koji se bavi diplomatskim osobljem Svete Stolice.
Bila je to posljednja jutarnja misa u nizu misā koje je, od 9. ožujka, papa Franjo slavio u izravnom prijenosu (live streaming) slijedom ukidanja slavlja uz sudjelovanje naroda zbog pandemije koronavirusa. Budući da je u Italiji i u drugim zemljama ponovno moguće slaviti misu s vjernicima, od sutra, 19. svibnja, neće biti izravnoga prijenosa mise u 7 sati iz Doma svete Marte. Papa se nada da će se Božji narod vratiti u zajedništvo s Gospodinom u sakramentima, ali – kako je rekao jučer u podnevnom nagovoru – poštujući odredbe utvrđene misleći na zdravlje svih ljudi.
U zbornoj molitvi na početku mise Papa je molio da nam Bog, bogat milosrđem, koji je pozvao svetoga Ivana Pavla II. da vodi cijelu Crkvu, dade da, ojačani njegovim naučavanjem, s pouzdanjem otvorimo svoje srce spasenjskoj milosti Krista, jedinoga Otkupitelja čovjeka. U propovijedi je, osvrnuvši se na psalam današnje liturgije (Psalam 149), istaknuo da Gospodin voli svoj narod, a kada je zbog te ljubavi poslao nekog proroka, Božjeg čovjeka, izraelski je narod govorio: 'Gospodin je pohodio svoj narod, jer ga ljubi'. Isto je to govorilo mnoštvo koje je slijedilo Isusa vidjevši što je činio.
I mi danas, ovdje, možemo reći da je prije 100 godina Gospodin pohodio svoj narod, poslao je jednoga čovjeka, pripremio ga je da bude biskup i da vodi Crkvu. Gospodin ljubi svoj narod, Gospodin je pohodio svoj narod, poslao je pastira – rekao je Papa te istaknuo tri obilježja dobroga pastira koja nalazimo u svetom Ivanu Pavlu II.: molitva, blizina s narodom, i ljubav prema pravednosti.
Sveti Ivan Pavao II. bio je Božji čovjek, jer je mnogo molio unatoč obilju posla koji je imao u vođenju Crkve. Dobro je znao da je glavna biskupova zadaća moliti; znao je to i to je radio. Bio je uzor biskupa koji moli, to je njegova glavna zadaća. I poučio nas je da kada biskup navečer radi ispit savjesti, mora se pitati: koliko sam sati danas molio? Bio je čovjek molitve.
Drugo je obilježje, čovjek blizine. Nije bio odvojen od naroda; štoviše, išao je posjećivati narod i obišao je cijeli svijet tražeći svoj narod, posjećujući ga, približavajući mu se. Blizina je jedno od ponašanja Boga prema njegovu narodu, koja postaje snažna u Isusu. Pastir je blizu narodu, u suprotnom nije pastir nego poglavar, upravitelj, možda i dobar, ali nije pastir. Važna je blizina s narodom. Sveti Ivan Pavao II. nam je dao primjer te blizine; bio je blizu velikima i malima, onima koji su bili blizu i onima koji su bili daleko, uvijek blizu, uvijek je bio blizak.
Treća crta njegova lika jest ljubav prema pravednosti. Ali, punoj pravednosti! – istaknuo je papa Franjo. Bio je čovjek koji je želio pravednost, društvenu pravednost, pravednost narodā, pravednost koja uklanja ratove. Zbog toga je sveti Ivan Pavao II. bio čovjek milosrđa, jer pravednost i milosrđe idu zajedno, ne mogu se odvajati. Pravednost je pravednost, milosrđe je milosrđe, ali ne može se naći jedno bez drugoga.
Govoreći o čovjeku pravednosti i milosrđa, sjetimo se koliko je sveti Ivan Pavao II. napravio da bi ljudi razumjeli Božje milosrđe. Sjetimo se kako je širio pobožnost prema svetoj Faustini, čiji je liturgijski spomen sada raširen na cijelu Crkvu. Osjetio je da Božja pravednost ima lice milosrđa, stav milosrđa. To je dar koji nam je ostavio: pravednost-milosrđe i pravedno milosrđe.
Molimo ga danas da svima nama, a posebno pastirima Crkve, dade milost molitve, milost blizine, te milost pravednosti-milosrđa i milosrđa-pravednosti – rekao je u propovijedi papa Franjo. Na kraju mise je molio Boga da pobudi u nama plamen ljubavi koja je stalno podupirala život svetoga Ivana Pavla II. i potaknula ga da se potroši za Crkvu.
