Kristov je mir plod njegove smrti i uskrsnuća. Biti mirotvorac znači dati život tražeći uvijek nove putove ljubavi. U katehezi na općoj audijenciji papa Franjo je komentirao sedmo evanđeosko blaženstvo koje smatra najaktivnijim i najkreativnijim
„Blago mirotvorcima: oni će se sinovima Božjim zvati“ – tom je, sedmom blaženstvu papa Franjo posvetio katehezu na općoj audijenciji koju je i danas održao u biblioteci Apostolske palače. Riječ je o najaktivnijem blaženstvu – primijetio je te dodao da je za njegovo razumijevanje potrebno objasniti što znači 'mir', riječ koju se često krivo tumači i banalizira.
Postoje dvije zamisli mira; prva se u Bibliji pojavljuje kao riječ 'shalòm', a znači izobilje, procvat, blagostanje. Kada se na hebrejskom želi shalòm, želi se lijep, pun, sretan život, ali i u smislu istine i pravednosti, koje će se ispuniti u Mesiji, knezu mira. Drugo značenje koje se daje riječi 'mir' jest jedna vrsta unutarnje smirenosti. Mir kao mirovanje, sklad, unutarnja ravnoteža.
To drugo shvaćanje je nepotpuno i ne može se apsolutizirati, jer nemir u životu može biti važan trenutak rasta – primijetio je Papa. Često sâm Gospodin sije u nama nemir kako bismo Mu išli u susret, kako bismo ga našli. U tom je smislu to važan trenutak rasta; međutim, može se dogoditi da je unutarnji mir rezultat pripitomljene savjesti, a ne pravoga duhovnog otkupljenja.
Isus kaže da je mir koji On nosi drugačiji od mira svijeta; stoga se papa Franjo upitao kako svijet daje mir? Gledajući brojne sukobe – kazao je – često se do mira dolazi ili pobjedom jedne strane, ili putem sporazuma. Međutim, – primijetio je – moramo utvrditi da je povijest puna mirovnih sporazuma pobijenih ponovnim ratovima, ili promjenom istih ratova na druge načine ili na druga mjesta.
I u naše vrijeme, rat „u dijelovima“ vodi se na više mjesta i na različite načine. Možemo barem pretpostaviti da u okviru globalizacije koju čine ponajviše gospodarski i financijski interesi, 'mir' nekih odgovara 'ratu' drugih. A to nije Kristov mir! – istaknuo je papa Franjo.
Osvrnuvši se potom na čitanje pročitano na početku audijencije, uzeto iz Pavlove poslanice Efežanima (Ef 2, 14-16), u kojemu sveti Pavao objašnjava da Isus nosi mir uništavajući neprijateljstvo i pomirujući, a to čini dajući svoj život na križu, Papa je upitao: tko su stoga mirotvorci? Sedmo je blaženstvo najaktivnije, izrazito djelotvorno, podrazumijeva inicijativu i radinost – napomenuo je te primijetio da su jednaki izrazi upotrijebljeni za stvaranje na početku Biblije.
Ljubav prema njegovoj prirodi kreativna je i traži pomirenje po svaku cijenu - istaknuo je Papa. Djecom se Božjom zovu oni koji su naučili umjetnost mira i ostvaruju je; znaju da nema pomirenja bez dara vlastitoga života, i da mir valja tražiti uvijek i u svakom slučaju. To ne smijemo zaboraviti: uvijek i u svakom slučaju. Tako ga treba tražiti – ponovio je Papa.
Prava nutarnja ravnoteža dolazi od mira koji nosi Krist koji stvara novo čovječanstvo, utjelovljeno u beskonačnom nizu svetaca i svetica, domišljatih, kreativnih, koji su pronalazili uvijek nove putove ljubavi. U takvom je životu prava sreća. Blaženi oni koji idu tim putom – rekao je na kraju papa Franjo.
(Vatican News - aa)
