U Domu sv. Martina na Malom Lošinju održan je, od 28. kolovoza do 4. rujna 2017. godine, duhovno-formativni susret bogoslova Zagrebačke nadbiskupije treće, četvrte i pete godine.
Susret su, kao i proteklih godina, organizirali vlč. Željko Faltak i vlč. Andrija Miličević. Bogoslove je na Mali Lošinj pratio i vlč. Mislav Kutleša, odgojitelj Nadbiskupskog bogoslovnog sjemeništa u Zagrebu.
Ljeto se uvijek promatra kao prilika za odmor i vrijeme u kojem je moguće osvrnuti se na učinjeno tijekom protekle godine. To je ono doba godine koje nudi mogućnost prikupljanja snage za izazove koji slijede početkom nove pastoralne, ali i bogoslovske akademsko-formativne godine.
Duhovno-formativni susreti bogoslova na Malom Lošinju uklapaju se upravo u takvo viđenje ljeta, jer su oni dobra prilika da bogoslovi promišljaju teme važne za njihovu formaciju, da se još bolje međusobno upoznaju i učvrste zajedništvo te prodube svoje znanje o samoj Zagrebačkoj nadbiskupiji.
Uz praktične zadatke brige za redoviti život u Domu sv. Martina u Malom Lošinju, svaki duhovno-formativni susret okarakteriziran je i određenom temom koja se obrađuje kroz pojedinačne i zajedničke zadatke i radionice.
Ovogodišnja tema bila je usko vezana uz lik sv. Josipa, s obzirom na to da je 19. ožujka 2017. godine kardinal Josip Bozanić za Zagrebačku nadbiskupiju proglasio Godinu sv. Josipa, koja će trajati do 19. ožujka 2018. godine.
Kroz pet susreta, bogoslovi su izmjenjivali svoja iskustva i promišljanja temeljena na ovom uzornom liku zemaljskog skrbnika našeg Gospodina i Spasitelja. Pripreme za razradu ove teme bogoslovi su započeli još i prije dolaska na Lošinj, jer su trebali napisati kratko razmatranje na temu očinstva.
Očinstvo, za koje danas postoje pokazatelji krize i nerazumijevanja, pokazalo se vrlo prikladnom temom, jer se moglo čuti bogatstvo misli i iskustava bogoslova. Očinstvo je prepoznato kao konstitutivni element muževnosti i vlastitog ostvarenja pa i onda kada je u pitanju svećenik koji se poradi Kraljevstva Božjeg odriče vlastitog potomstva u biološkom smislu.
Istaknute su brojne kvalitete koje grade očinstvo: sposobnost za žrtvu, spremnost na obranu slabijeg, briga za obitelj i zajednicu, vodstvo koje je čvrsto, ali ne i agresivno, spremnost na davanje samoga sebe radi dobrobiti drugih i još mnogo toga.
U idućim susretima, ova se tema produbljivala kroz radionice. Mogli bismo kao osnovnu temu ovih radionica istaknuti promatranje kvaliteta očinstva i muževnosti kroz lik sv. Josipa. Bogoslovima su za rad bili na raspolaganju evanđeoski odlomci, crkveni dokumenti: Apostolska pobudnica pape Ivana Pavla II. Redemptoris custots (Otkupiteljev čuvar) o osobi i poslanju svetoga Josipa u životu Krista i Crkve, Apostolska pobudnica pape Ivana Pavla II. Pastores dabo vobis (Dat ću vam pastire) o svećeničkoj izgradnji u sadašnjim prilikama te propovijedi blaženog kardinala Alojzija Stepinca.
Tako je u srijedu, 30. kolovoza, tema bila „Sv. Josip, uzor kršćanskog života“ te su bogoslovi, unutar radnih grupa, raspravljali o sv. Josipu kao uzoru svećenika koji osluškuje Božju riječ i na temelju nje djeluje te kao onom koji je svojom pravednošću, žrtvom i služenjem, uzor očinstva i muževnosti.
Svoja su promišljanja navečer izložili jedni drugima, a samu temu nastavili su produbljivati i naredni dan, u četvrtak, kada su, vođeni propovijedima blaženog Alojzija Stepinca, temeljenima na litanijskim zazivima u njegovu čast, razgovarali o krepostima čistoće, poslušnosti i siromaštva. Te kreposti, ujedno i evanđeoski savjeti, bitan su i sastavni dio svećeničkog života, a sv. Josip, koji je bio zemaljski otac Isusa Krista, pružio je zrcalo kroz koje se može promatrati i osobno življenje ovih kreposti u bogoslovskom i svećeničkom životu.
Uz spomenute teme, nije nedostajalo ni drugih sadržaja. Tako je u utorak, 29. kolovoza, vlč. Andrija Miličević progovorio o temi oprosta u učenju Katoličke Crkve kao aktualnoj temi koju prate brojna nerazumijevanja.
U subotu pak, 2. rujna bogoslovi su slušali o Drugoj sinodi Zagrebačke nadbiskupije. Izlaganje, na kojem se moglo čuti o djelovanju, radu, interventima i za sada donesenim prijedlozima Sinode, održao je bogoslov pete godine Filip Marić, koji je član Sinode kao predstavnik bogoslovske zajednice.
Duhovno-formativni susreti obilježeni su i bogatim duhovnim programom. Svakodnevno slavlje svete mise, zajedničko moljenje Časoslova i na osobit način dan koji je posvećen razmatranjima i poklonstvu Presvetom oltarskom sakramentu u ozračju šutnje, obogaćuje duhovnu dimenziju susreta, čime on postaje i svojevrsna mala godišnja duhovna obnova za bogoslove viših godina formacije.
U sjećanjima rado ostaje i nedjeljni susret sa župljanima konkretne župne zajednice, u ovom slučaju sa župljanima Župe Rođenja BDM u Malom Lošinju. Svojom prisutnošću u župnoj zajednici bogoslovi svjedoče o potrebi i stvarnosti zvanja koja su budućnost svake biskupije.
Župnik prečasni Robert Zubović pozdravio je bogoslove na misnom slavlju koje je predvodio vlč. Andrija Miličević, dok je prije završnog blagoslova svjedočanstvo poziva iznio bogoslov Tomislav Medić.
Svakako, tjedan je bio obilježen i brojnim neformalnim i prijateljskim druženjima među bogoslovima, a posebno je lijepo bilo susresti se i popričati s onim bogoslovima koji su na formaciji u Rimu.
Dario Kral
